1. Šta je Monitor medijskog vlasništva?

Monitor medijskog vlasništva (engl. Media Ownership Monitor - MOM) je razvijen kao jedan od alata za kreiranje javno dostupne baze podataka koja se konstantno dopunjava i koja navodi vlasnike svih relevantnih masovnih medija u oblasti televizije, radija, interneta i štampe. Monitor medijskog vlasništva ima za cilj pojasniti kako koncentracija medijskog vlasništva na tržištu predstavlja rizik po medijski pluralizam (za više informacija pogledajte Metodološki pristup).

S ciljem da vjerno prikaže posebne karakteristike jedne zemlje i identifikuje faktore koji povećavaju ili smanjuju rizik koncentracije medija, Monitor medijskog vlasništva pruža kvalitativnu analizu tržišnih uslova i zakonskog okvira u zemlji u kojoj se istraživanje vrši.

 

 

2. Ko stoji iza projekta Monitor medijskog vlasništva?

MOM je 2015. godine započet kao projekat Reporter ohne Grenzen e. V. – njemačke sekcije međunarodne organizacije za ljudska prava Reporteri bez granica (Reporters sans frontieres, RSF), koja ima za cilj odbranu medijskih sloboda i prava na informisanje svuda u svijetu.

Projekat je 2019. godine izdvojen u Globalni registar medija (GMR), nezavisno, neprofitno preduzeće registrovano po njemačkom zakonu.U svakoj zemlji, MOM se sprovodi u saradnji s lokalnom partnerskom organizacijom.

U BiH GMR je radio sa Balkanskom istraživačkom mrežom Bosne i Hercegovine (BIRN BiH). Projekat je finansirala Evropska unija.

 

 

3. Zašto je transparentnost medijskog vlasništva važna?

Medijski pluralizam je osnovna karakteristika demokratskih društava kao slobodnih i nezavisnih, a raznovrsna medijska scena omogućava iznošenje sučeljenih stavova i kritikovanje onih koji su na vlasti.

Koncentracija na medijskom tržištu predstavlja rizik po raznovrsnost ideja, pogotovo kada samo nekoliko igrača ima dominantan uticaj na javno mnijenje i onemogućava da se drugi igrači i perspektive čuju (koncentracija medijskog vlasništva). Najveću prepreku borbi protiv koncentracije predstavlja nedostatak transparentnosti medijskog vlasništva. Kako publika može da procijeni pouzdanost informacija, kada ne zna ko ih obezbjeđuje? Kako novinari mogu raditi dobro svoj posao, ako ne znaju za koga rade? Kako se organi nadležni za medije mogu boriti s pretjeranom koncentracijom u medijskom sektoru, kada ne znaju ko upravlja medijima?

Monitor medijskog vlasništva, stoga, nastoji promovirati transparentnost i odgovoriti na pitanje ko zaista kontroliše medijske sadržaje, s ciljem podizanja svijesti javnosti i kreiranja baze zasnovane na činjenicama, kako bi svi akteri odgovarali za trenutno stanje u medijima.

Pošto smatramo da je transparentnost vlasništva osnovni preduslov za postojanje medijskog pluralizma, pružamo informacije o tome koliko su medijske kuće spremne davati informacije o svojoj vlasničkoj strukturi. Na osnovu njihovih odgovora, razlikujemo nekoliko nivoa transparentnosti. Nivo transparentnosti je procijenjen za svaki medij i svaku medijsku kuću.

4. Kakvu vrstu kontrole koncentracije predlaže Monitor medijskog vlasništva?

Monitor medijskog vlasništva se ne ponaša normativno i ne sugerira kako da se medijsko vlasništvo kontroliše. Koja vrsta kontrole vlasništva medija je najbolja, zavisi od samog konteksta u kom se zemlja nalazi, kao i od postojećih zakonskih i tržišnih uslova i raspodjele vlasništva.

Monitor medijskog vlasništva predstavlja sredstvo za postizanje transparentnosti s ciljem podsticanja demokratske diskusije o ovom problemu i poštovanja principa dobre vladavine. Odluke koje se donose će vrlo vjerovatno biti bolje, i preciznije će odražavati potrebe i želje građana, pogotovo ako građani imaju pristup pravim informacijama i diskusijama u atmosferi u kojoj se mišljenja i stavovi mogu slobodno iskazati.

 

 

5. Kako se prikupljaju i validiraju podaci?

U najvećem broju slučajeva, korištene su zvanične baze podataka, kao i vrlo pouzdani izvori. Ukoliko podaci nisu bili dostupni, informacije smo tražili direktno od medijskih kuća i istraživačkih instituta. Svi izvori su navedeni u Biblioteci.

Na pitanja i zahtjeve za dodatnim informacijama odgovara Balkanska istraživačka mreža (BIRN).

Koristili smo uglavnom podatke koje su nam omogućili:

  • Mediji/kompanije
  • sudski registri
  • Agencija za posredničke, informatičke i finansijske usluge Banja Luka (APIF)
  • IPSOS agencija
  • Audience measurement agencija
  • Finansijsko-informatička agencija
  • Registar privrednih subjekata

6. Kako se određuju „najrelevantniji“ mediji?

Glavno pitanje je: koji mediji utiču na proces formiranja mišljenja? Da bismo skenirali sve relevantne medije, uključili smo sve tradicionalne vrste medija (štampa, radio, TV, onlajn).

Mediji su odabrani prema sledećim kriterijumima:

  • MOM se fokusirao na medije sa najvećim dosegom, koji je mjeren udjelom gledanosti/slušanosti/čitanosti. Odabrano je najviše 10 medija po vrsti medija (TV, radio, štampa, onlajn).
  • Mediji koji imaju sadržaj informativnog karaktera. Studija se fokusira na opće informacije sa nacionalnim fokusom. Kao takvi, isključeni su mediji sa specifičnim tematskim fokusom (muzika, sport), društvene mreže, pretraživači i oglašivači.

 

 

7. Kako je obavljena selekcija medija?

Prema metodologiji, 40 medija je trebalo da bude izabrano na osnovu publike (gledanost, slušanost, čitanost). Međutim, dobijanje pouzdanih podataka o gledanosti predstavljao je problem u Bosni i Hercegovini, jer je samo jedna agencija bila u mogućnosti da obezbijedi podatke za TV. Takođe, u zemlji je mali broj štampanih medija, pa je na listi svega sedam dnevnih štampanih medija i jedno sedmično izdanje.

TV

Podaci o gledanosti za televizijske kanale zasnovani su na informacijama koje su dobijene od agencije Audience Measurement, jedinoj agenciji u zemlji koja je u mogućnosti da pruži te brojke; Ovo su brojke za period od marta 2022. do marta 2023. godine. Dodatno je dodata televizija N1 zbog svog informativnog sadržaja i regionalnog aspekta.

Izvor: Audience measurement, TV gledanost u Bosni i Hercegovini 2022/2023

RADIO

Izbor radio stanica je zasnovan na podacima o slušanosti dobijenih od IPSOS agencije. Podaci predstavljaju prosječan udio publike u periodu od marta 2022. do marta 2023.

Izvor: IPSOS BiH

Štampa

Štampa je odabrana na osnovu podataka IPSOS BiH. U zemlji postoji samo sedam dnevnih štampanih izdanja, a na osnovu konsultacija sa našom Savjetodavnom grupom dodato je jedno sedmično izdanje (STAV) zbog njegovog utjecaja.

Izvor: IPSOS BiH

Online mediji

Internet stranice su odabrane na osnovu podataka IPSOS BiH. Podaci obuhvataju period od marta 2022. do marta 2023. na osnovu udjela posjeta.

Izvor: IPSOS BiH

8. Zašto Bosna i Hercegovina?

Bosna i Hercegovina ima stroge zakone i propise napravljene da jamče slobodu izražavanja i pristup informacijama, uz čvrste regulatorne i samoregulatorne okvire. Međutim, izostaje učinkovito provođenje tih zakonodavnih, regulatornih i samoregulatornih mjera. Posljednjih godina usvajane su sve nazadnije zakonske mjere koje zadiru u medijske slobode u zemlji, a u skoroj budućnosti planira se usvajanje još njih.

Transparentnost medijskog vlasništva i koncentracije ne podliježu propisima. Iako se informacije o vlasništvu mogu dobiti kroz registar poslovnih subjekata i udruženja na zahtjev i besplatno,  takve se informacije ne objavljuju proaktivno. Posebno ostaju nedostupni detalji o online medijskim kućama koje nisu registrirane kao poslovni subjekti.

9. Da li Monitor medijskog vlasništva postoji samo u BiH?

Monitor medijskog vlasništva je razvijen kao ustaljena metodologija, koja jeste i koja će biti univerzalno primjenljiva. Iako je trend koncentracije medijskog tržišta vidljiv u čitavom svijetu, primjena ove metodologije će se najprije odvijati u zemljama u razvoju. Monitor medijskog vlasništva je 2015. godine primjenjen u Kambodži i Kolumbiji, a 2016. u Tunisu, Turskoj, Ukrajini, Peruu i Mongoliji. Ove godine, pored BiH, MOM će biti objavljen u Albaniji, Srbiji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i na Kosovu,

10. Koja su ograničenja ove studije?

Nema ekonomskih podataka: Ne postoje tačni podaci o ekonomskom tržištu za sve medije. 

Nedostatak aktivne transparentnosti: Preko 90% kontaktiranih medija nije odgovorilo na zahtjev BIRN-a BiH za informacijama. Više od 23% ili skoro svaki četvrti medij među 39 najgledanijih TV i radio stanica, onlajn portala ili štampanih izdanja nema impresum na svojim sajtovima.

Skrivanje vlasnika: Ukupno šest medija ili 15% nema nikakve informacije o vlasnicima na svom sajtu, dok je samo sedam medija na našoj listi bilo spremno da javno navede vlasnika čak i ako su ti podaci dostupni u zvaničnim registrima.

11. Kome je namijenjen Monitor medijskog vlasništva?

Baza podataka:

  • omogućuje svakom građaninu da bude informiran o medijima;
  • zasnovana je na činjenicama i pomaže zalaganjima civilnog društva za podizanje svijesti o medijskoj koncentraciji i vlasništvu;
  • predstavlja referencu za nadležne i državne organe zadužene za zaštitu konkurencije prilikom donošenja regulatornih mjera za očuvanje medijskog pluralizma.

12. Koji je sljedeći korak?

Ova baza podataka prikazuje trenutno stanje medija u Bosni i Hercegovini. Projekat ima za cilj da izazove javnu debatu i promene, posebno o sledećim temama: 

  • transparentnosti medija
  • ekonomskoj situaciji
  • političkim opredeljenjima

 

 

13. Da li postoje slični projekti?

  • Centar za medijski pluralizam i medijske slobode (Centre for Media Pluralism and Media Freedom - CMPF) na Institutu Evropskog univerziteta (EUI) sprovodi projekat Monitor medijskog pluralizma (Media Pluralism Monitor - MPM). Ovaj projekat, koji finansira Evropska unija, identifikuje prijetnje pluralizmu, a uzima u obzir široki spektar indikatora, uključujući pravne, ekonomske i društveno-kulturološke faktore, dok je koncentracija medijskog vlasništva tek jedna od šest dimenzija ove metodologije. Monitor medijskog pluralizma procjenjuje rizik po medijski pluralizam u zemljama Evropske unije.
  • Media pedia


  • Project by
    BIRN LOGO
  •  
    Global Media Registry
  •  
    Funded by European Union